Za zdravlje, mir i sreću ljudi odlaze na različita mjesta. Pokušavamo ih postići različitim metodama, praksama i terapijama. O njima čitamo mnoge knjige i slušamo razne stručnjake. Što ako ih jednostavno odvedemo u šumu?
Stjecajte zdravlje, mir i sreću kao u Japanu
U istočnim kulturama postoji mnogo priča o povezanosti čovjeka i prirode, što osim zdravlja, donosi i osjećaj unutarnjeg mira, nadahnuća, sreće, pa čak i bogatstva.
Starac koji je natjerao da stabla procvjetaju
Tradicionalna japanska priča govori o starijem bračnom paru bez djece dobrog srca. Živjeli su mirno visoko u brdima, zajedno s psom, u skladu s prirodom. Jednog dana pas je u svom vrtu iskopao rupu pored smokve i u njoj pronašao škrinju punu zlatnika. Stari je par bio presretan i ponosan na svog psa.
Kad je susjed saznao za nalaz, posudio je psa. Ali pas nije našao ništa u svom vrtu, pa ga je ubio jedan susjed. Pokopao ga je pored smokve u vrtu para, gdje je pas pronašao originalno blago.
Djed i baka bili su jako tužni, pa im se pas pojavio u snu. U jednom im je naredio: Izrežite smokvu, napravite malter i gnječite rižu za tijesto.
Iako im je bilo teško srušiti stablo, uspjeli su. Kad su od nje napravili malter i počeli mljeti rižu, primijetili su nešto nevjerojatno. Zrna riže počela su se pretvarati u zlatnu prašinu! Kad je susjed saznao za to, zamolio je starca da mu posudi udaraljke.
Služili su mu teškim, ali dobrim srcem. Susjed, uvjeren da će moći stvoriti hrpu zlata od riže, počeo je udarati po njoj. Ali jedino što je uspio nabaviti su trule borovnice. Susjed se tako vratio susjedima i zahtijevao da ga spale.
Kad zacvatu trešnje
Kad su starci zapalili malter, pas se u snu pojavio djedu i naredio mu: “Skupite pepeo od maltera i pospite ga oko trešanja u kući.” Starci su to odjednom učinili, i iako je još bila zima, drveće je počelo čudesno cvjetati ali ne samo to oko kuće, već i sve trešnje na njihovim i okolnim brdima.
Tako je usred zime stvorena prekrasna sakura, festival cvjetanja trešnje, koji su proslavili svi stanovnici tog dijela Japana.
Kad je lokalni dajmjo, feudalni gospodar, saznao za to, došao je vidjeti ovu ljepotu i bio je omamljen. U znak zahvalnosti uručio je starješinama mnogo vrijednih darova.
Kad je susjed to vidio, potrčao je prema šaci pepela i posipao ga trešnjom. Tada je vjetar puhao i odnio pepeo pred oči, čineći ga slijepim. Zbog pohlepe i ljubomore bio je na taj način osuđen na nesreću.
Kako doći do zdravlja, mira i sreće u šumi?
Da bismo nešto dobili iz prirode, prvo joj moramo nešto dati. U prirodi je glavni princip razmjena, krug, odnos.
Hodač mora stoga prvo osluškivati prirodu i činiti ono što joj kaže. Tako u priči pohlepnog susjeda koji samo želi uzeti iz prirode nesreća ga zadesi, a dobri starac dobiva sreću i bogatstvo u zamjenu za slušanje.
Poruka posjeta šumi za zravlje na ovaj način je, dakle:
Sve što dajemo prirodi – svoje vrijeme, energiju i pažnju – vraćamo u obliku bogatstva: zdravlje, spokoj, nadahnuće i sreću.
