Stres je u gradu veći u nekoliko područja nego na selu. Ali čak i gradovi koji su pametno izgrađeni mogu ponuditi kontakt s prirodom i tako ublažiti stresne učinke na gradske stanovnike.
Život u gradu ili na selu je izbor koji na našu sreću još uvijek imamo. Kad odaberete svoj dom za život u ugodnom i zdravom okruženju za djecu, u starosti ili u najproduktivnijem razdoblju života, vrijedno je dobro razmisliti. Korisno je znati nekoliko činjenica o utjecaju okoliša na naše zdravlje i zadovoljstvo životom.
Čovjek je stvoren da živi u prirodi
Povijesno, čovjek je živio, da tako kažem, u raju, u skladu s prirodom i njezinim ciklusima, sve dok nije počeo ograditi polja i životinje, a kasnije je gradio gradove i počeo živjeti u velikim zgradama. S napretkom nakon industrijske revolucije, prostor u kojem je čovjek živio i radio polako se smanjivao.
Tako je prešao iz vremena provedenog u skladu s prirodnim elementima u život, gdje većinu vremena provodi u zatvorenom. U većini “naprednih” zemalja, poput Japana ili Amerike, oni su dosegli čak i ovaj ekstrem života u stanovima “velikim” samo 10 m2.
Stres u gradu
Čovjeku, poput životinja, treba prostor da hoda među drvećem, udiše svjež zrak i osjeti tlo pod nogama. Na taj način održavamo ravnotežu psihofizičkog zdravlja.
Stres u gradu uzrokuje depresiju
Gradovi nude brojne pogodnosti poput pristupačnosti, trgovina, događanja, više mogućnosti zaposlenja, obrazovnih ustanova i druženja. Međutim, paradoksalno je da se sve više ljudi u gradovima okruženim drugima osjeća usamljeno i depresivno. Istraživanja pokazuju da je to zato što nam nedostaje kontakt s prirodom u gradovima i živimo prejako.
Prema nekim istraživanjima, šanse za razvoj depresije u gradu su 40% veće nego u ruralnim područjima, a vjerojatnost razvoja shizofrenije čak je 50% veća. Jedna od hipoteza je da osoba u gradu neprestano doživljava višestruke podražaje koji zasićuju naša osjetila i izazivaju stres.
To potječe od ulične buke, osvijetljenih reklama, gomile ljudi i ispušnih plinova. Ovi podražaji utječu na normalno funkcioniranje dopamina u tijelu – što je važan neurotransmiter za osjećaj opuštenosti i dobrobiti. Manjak dopamina utječe na sve kognitivne i emocionalne procese, koji mogu pridonijeti mentalnim bolestima.
Usporedba života u gradu i u zemlji
Život u gradu
- Povećani rizik od mentalnih bolesti
- Buka i napetost
- Kontakti s mnogim ljudima, ali okruženi smo strancima
- Odsutnost zelene, prevladavajuće sive
- Ravne i kutne linije
- povišeni hormon stresa kortizol
Život na selu:
- Nizak rizik od mentalnih bolesti
- Tišina i zvukovi prirode
- Kontakti s nekoliko ljudi, ali bliži
- Mnogo zelenog
- Zaobljenih i nepravilnih oblika
- Niske razine kortizola i drugih pokazatelja stresa
Ako također želite smanjiti stres u gradu, kod kuće ili na poslu, dodajte puno zelenila u prostor. Pokazalo se i prisustvo zelenih biljaka ili zelenih zidova koji pomažu u smanjenju razine hormona stresa.
Na našu podsvijest također utječu linije oko nas. Ravne i kutne linije izgledaju nam prijeteće dok ih doživljavamo kao nešto neprirodno. Stoga pomaže dizajnirati dom zaobljenim oblicima namještaja i unositi predmete nepravilnih oblika.
Gradovi budućnosti
Zapravo većina stanovnika i dalje živi u gradovima. Neki od njih izgrađeni su više održivo od drugih, a u budućnosti će arhitekti morati još više voditi računa o prirodi. Samo na taj način oni će moći pružiti priliku za više zdravlja i veće učinkovitosti svojim stanovnicima.
Primjer gradova budućnosti je Tokio. Naizgled zasićeno urbano okruženje je ipak izgrađeno tako da uključuje dovoljno prirode. Većina stanovnika ne živi u strogom centru grada, već u kućama na periferiji.
Stres u gradu
Nedaleko od željezničkih stanica ulice počinju da vijugaju, a pokraj njih se pojavljuju parkovi. Infrastruktura se izvrsno vodi i do oboda šuma, gdje Japanci odlaze kako bi se oslobodili stresa i liječili se šumskim joku šumskim kupkama.
U raznim četvrtima vidi se hram tu i tamo okružen vrtovima i mnogo drveća, gdje se gotovo može zaboraviti da je u gradu.
Grad ima tri ogromna parka, koji se nazivaju zelenim plućima grada, u koji mnogi zaposlenici odlaze na ručak, šetnju za vrijeme pauze ili sjedenje nakon posla
Oblici ulica i četvrti nepravilnog su oblika, pa više imitiraju prirodu oblika. Međutim, nisu prošli toliko godina prije španjolskog arhitekta Anotnia Gaudija, koji je uveo zgrade zakrivljenih oblika.
